STANJA POVEZANA S IZLAGANJEM VISOKIM TEMPERATURAMA OKOLIŠA

Medicinska stanja povezana s izlaganjem visokim temperaturama okoliša uključuju toplinske grčeve,toplinsku iscrpljenost,sunčanicu i toplinski udar.

Kod visokih temperatura okoline tijelo regulira tjelesnu temperaturu cirkuliranjem krvi i znojenjem. Pri hipertermiji,nužno je povećano znojenje kako bi se tijelo rashladilo,a to se postiže protjecanjem veće količine krvi kroz kožu. Zbog toga u organizmu nastaju manjak krvi (što može uzrokovati poremećaje krvnog tlaka) i ubrzan rad srca (krvotok se ubrzava kako bi se što više krvi rashladilo). Tijelo koristi krv kao rashladnu tekućinu i štiti najvažnije organe,u prvom redu mozak. Toplina uzrokuje vazodilataciju (širenje) krvnih žila mozga i moždanih ovojnica,što dovodi do njihove povećane propusnosti. Zbog toga može nastati edem (oteklina) mozga ili intrakranijalno krvarenje (krvarenje unutar lubanje).

• Toplinski grčevi

Na visokim temperaturama zbog intenzivnog znojenja iz organizma se gube tekućina i sol (elektroliti). Teži gubitak elektrolita u mišićnim stanicama može uzrokovati bolne grčeve koji se najčešće javljaju u rukama,nogama ili području trbuha. Kako bi se spriječio nastanak grčeva,važno je unositi dovoljno tekućine i soli,što se postiže pravilnom prehranom i pijenjem vode i bezalkoholnih napitaka. Ako dođe do grčeva,osoba treba prestati s fizičkom aktivnosti i uzimati što više tekućine sa soli (najbolji su izotonični napitci). Blaga masaža također može pomoći da grčevi prije prestanu.

• Toplinska iscrpljenost

Toplinska iscrpljenost je uzrokovana prekomjernim znojenjem koje dovodi do dehidracije i gubitka elektrolita. Zbog dehidracije,znojenje se smanjuje,a poremećaj postaje sve ozbiljniji te ako se ne liječi može dovesti do toplinskog udara.

Toplinska iscrpljenost se očituje:hladnom,vlažnom i blijedom kožom;osjećajem žeđi;nervozom;glavoboljom;mučninom i povraćanjem;umorom;ubrzanim i slabo pipljivim pulsom;ubrzanim i plitkim disanjem;bolnim grčevima mišića;gubitkom aktivnosti;nesvjesticom.

Terapija:osobu treba skloniti sa sunca,pomoći joj da se rashladi i to skidanjem odjeće,laganim polijevanjem vodom sobne temperatura ili oblozima koji se moraju redovito mijenjati. Također je jako važno da osoba pije što više tekućine-vode ili bezalkoholnih napitaka. Nakon toplinske iscrpljenosti organizam se mora nekoliko dana odmarati uz raznoliku,laganu prehranu i uzimanje tekućine.

• Sunčanica

Sunčanica nastaje kombinacijom pregrijavanja tijela i duljeg izlaganja nezaštićene glave,osobito zatiljka,sunčevom zračenju. Sunčanica je vrlo ozbiljno stanje koje u teškim slučajevima može dovesti do kome sa smrtnim ishodom. Naime,sunčanica je direktna posljedica djelovanja topline na mozak i krvne žile koje postaju propusne za tekućinu i uzrokuju oticanje moždanog tkiva i krvarenje unutar njega.

Simptomi sunčanice uključuju suhu kožu uz osjetno povišenu temperaturu,glavobolju, vrtoglavicu,nemir smušenost,crvenilo lica. Ukoliko se osoba ne skloni sa sunca,ubrzo će osjetiti zujanje u ušima,probleme sa vidom i malaksalost,a u teškim slučajevima nastupit će omamljenost,širenje zjenica i gubitak svijesti uz ubrzani puls i plitko,ubrzano disanje.

Terapija:osobu treba odmah smjestiti u hladovinu,u polu ležeći položaj i pomoći joj da se rashladi skidanjem odjeće,laganim polijevanjem vode (sobne temperature) ili stavljanjem hladnih obloga na potiljak. U slučaju nesvjestice osobu treba poleći na bok i obavezno potražiti liječničku pomoć. Tjelesnu temperaturu treba stalno kontrolirati,a s hlađenjem se može prestati tek kad se ona snizi ispod 38^oC.Unesrećenoj osobi treba davati hladne napitke,ako je pri svijesti.

Nakon sunčanice glavobolja može potrajati danima kao i osjetljivost na zvukove i vizualne podražaje,šum u ušima te razdražljivost. Stoga se unesrećeni mora odmarati u prohladnoj,zamračenoj i mirnoj  prostoriji,bez televizora,radija i računala.

• Toplinski udar

Najopasnije je stanje koje nastaje kao posljedica izlaganja visokim temperaturama. On nastaje zbog potpunog sloma prirodnih mehanizama zaduženih za termoregulaciju tijela te se tijelo nije u stanju ohladiti,već nastaje ekstremno povišenje tjelesne temperature (od 42 ^oC do 44 ^oC). To je potencijalno smrtonosno stanje i zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju. Osim zbog izlaganja visokim temperaturama okoline,do njega može doći i zbog drugih čimbenika koji otežavaju izdavanje tjelesne temperature,kao što su prekomjerna vlažnost zraka,intenzivna tjelesna aktivnost ili nepravilan rad žlijezda znojnica koji nastaje kod npr. dubljih opeklina.

Simptomi:povišena tjelesna temperatura-iznad 40^oC;crvena ,topla,suha koža;jaka glavobolja;mučnina i vrtoglavica;smetenost;ubrzan i nježan puls;ubrzano i plitko disanje;gubitak svijesti;smanjenje količine urina uz tamniju boju urina.

Terapija:unesrećenog skloniti u hladovinu ili klimatiziranu prostoriju te ga razodijenuti. Tuširati ga hladnom vodom(15-18 ^oC) ili stavljati obloge. Može se koristiti i namakanje u kadi uz istodobno masiranje kako bi se potakla cirkulacija i poboljšalo rashlađivanje. Voda ne smije biti hladnija od 15 ^oC jer tada nastaje stezanje krvnih žila koje može smanjiti izdavanje topline. Nakon pružene prve pomoći,unesrećenika treba što prije pregledati liječnik.

v  Prva pomoć za sva stanja povezana sa izlaganjem visokim temperaturama okoliša:

1.Unesrećenika treba skloniti u hladovinu ili klimatiziranu prostoriju.

2.Treba mu skinuti odjeću.

3.Ako je pri svijesti,unesrećenika treba poleći s podignutim nogama. Ako je bez svijesti,treba ga staviti u bočni položaj.

4.Unesrećenika treba blago polijevati s vodom sobne temperature ili ga obložiti mokrim ručnicima ili plahtama.Za hlađenje se može upotrijebiti i ventilator.

5.Unesrećenik koji se oporavio treba popiti što više vode.

6.Ako je unesrećeni bez svijesti ili sumnjate da je pretrpio toplinski udar što prije pozovite medicinsku pomoć.

Prevencija stanja povezanih s izlaganjem visokim temperaturama okoliša

• Potrebno je piti 8 do 10 čaša vode na dan,bez obzira jeste li žedni ili ne.
• Tijekom perioda fizičke aktivnosti ili iscrpljenosti,potrebno je piti dodatne količine vode. Ako se jako znojite,sportska izotonična pića su dobar izbor za vas.
• Izbjegavajte pića koja sadržavaju kofein ili alkohol jer ona izazivaju dehidraciju.
• Kada je god moguće,budite fizički aktivni tijekom hladnijeg dijela dana.
• Tijekom najtoplijeg dijela dana,između 11 i 16 sati,izbjegavajte boravak na otvorenom i bilo kakve fizičke aktivnosti.
• Nosite prozračnu odjeću i šešir širokog oboda.
• Prilikom izlaganja suncu zaštitite se odjećom i koristite kreme  sa zaštitnim faktorom iznad 15 SPF kako biste izbjegli nastanak opeklina na koži. Opekline umanjuju sposobnost rashlađivanja tijela.
• Jedite laganu hranu,uzimajte puno voća i povrća.
• Jedite više manjih obroka tijekom dana.

Izvor:portal Pliva zdravlje;NZZJZ SDŽ-a

Iz literature pripremila:

Marina Juričev-M.,zdrav. voditeljica